
Kahva (kafa, kava) kako je izgovara jedan deo stanovništva Bosne, jeste izvorna Arapska reč. Uživanje kahve (kafe, kave) u Bosni počinje već u XVI veku, odnosno odmah posle prvih kafana (kahvana, kavana) u svetu. Sarajevo već 1591. godine ima "jednu dobro uređenu kafanu". Prema tome, prve kafane u Evropi pojavile su se u Bosni, a nisu ni u Beču ni u Parizu, kako to neki autori navode (u Parizu 1671, Beču 1683). Posle Sarajeva, izgleda da se pojavljuje u Mostaru, jer je Mostarac, bosanski književnik Alidede el Bosnevi, pio kafu na ugarskom frontu već 1598. godine. Inače, 1643. godine u Mostaru se spominju dvojica kafedžija (kahvedžija, kavedžija). U Foči je zabeležen kafedžija 1600. a u Banjaluci se spominje 1617. godine. Tako Hadži Kalfa kaže da kahva ima svojstvo da gasi žeđ, povoljno deluje protiv obamrlosti, utoljava preteranu glad, odbija san. Antun Hangi navodi mišljenje Bošnjaka da kafa leti rashlađuje, zimi greje, ujutro osvežava, a navečer jača.